Pravilna prehrana sportaša nije samo gorivo za tijelo, već i ključ za dugoročno zdravlje, bržu regeneraciju i bolje sportske rezultate. Bez obzira bavite li se rekreativno ili profesionalno sportom, nutritivne potrebe sportaša znatno su veće od prosjeka. Upravo u tome leži razlika između dobrog i vrhunskog učinka.
Dobro zdravlje je preduvjet napretka i boljih rezultata
Zdravlje je najveća vrijednost i jedna od osnovnih potreba svake osobe diljem svijeta, neovisno o spolu, dobi ili razini obrazovanja. Samo zdrava osoba može biti i uspješan sportaš. U nastavku slijede ključni postulati sportske prehrane:
- Hranjive tvari ne djeluju svaka pojedinačno sama za sebe.
- Ako nedostaje samo jedna od potrebnih komponenti, ni ostale ne mogu u potpunosti iskazati svoje djelovanje.
- Svaki sportaš zahtijeva individualni program prehrane, skrojen baš po njegovoj mjeri.
- Izbor načina života dramatično mijenja nutritivne potrebe određene osobe.
- Poboljšana prehrana ne može odmah pokazati rezultate.
- Treba zadovoljiti povećane potrebe za hranjivim i zaštitnim tvarima.
- Obrok sportaša ne smije biti velik volumenom, već mali i lako probavljiv.
- Obroci moraju biti raspoređeni i sastavljeni prema rasporedu treninga i natjecanja
(doručak 30%, ručak 40%, večera 30% + po potrebi 1–2 lagana međuobroka).
Makronutrijenti u prehrani sportaša
U makronutrijente spadaju ugljikohidrati, masti i proteini. Oni predstavljaju glavni izvor energije i građevnih blokova prehrane sportaša. U sportu se njihovi idealni udjeli i dnevne količine značajno razlikuju od prosječne populacije jer su potrebe za energijom, oporavkom i adaptacijom na trening puno veće.
Ugljikohidrati obuhvaćaju 40–60 % sportske prehrane i najvažniji su energetski materijal koji sportaš koristi (700–1000 g dnevno).
Masti obuhvaćaju 25–30 % i podrazumijevaju masne kiseline koje se dijele na zasićene i nezasićene masne kiseline. Nezasićene su i esencijalne jer se moraju unositi hranom pošto ih tijelo ne može samo proizvesti. One igraju ključnu ulogu u građi staničnih membrana, smanjenju upala i bržoj regeneraciji nakon treninga.
Proteini su osnovna građevna tvar i čine 12–15 % prehrane. S fiziološkog gledišta, životinjske bjelančevine su značajnije od biljnih (1,4–2 g po kg tjelesne mase) jer sadrže sve esencijalne aminokiseline u optimalnim omjerima.
Unos hranjivih tvari za razne kategorije sportaša
Za bolje rezultate i sportski performans, osim idealnih omjera makronutrijenata, važna je i njihova unesena količina. Ona je drugačija za pojedine kategorije sportaša, ovisno o njihovoj dobi i tjelesnoj masi.
Idealni unos ugljikohidrata za sportaše:
Kadeti: 6 g po 1 kg tjelesne mase
Juniori: 8 g po 1 kg tjelesne mase
Seniori: 10 g po 1 kg tjelesne mase
Idealni unos masti za sportaše:
Kadeti: 0,6 g po 1 kg tjelesne mase
Juniori: 0,8 g po 1 kg tjelesne mase
Seniori: 1,0 g po 1 kg tjelesne mase
Idealni unos proteina za sportaše:
Kadeti: 1,5 g po 1 kg tjelesne mase
Juniori: 1,8 g po 1 kg tjelesne mase
Seniori: 2,0 g po 1 kg tjelesne mase
Pravilna raspodjela makronutrijenata, individualno prilagođeni obroci i kvalitetni dodaci prehrani poput Karnozina Extra, mogu značajno ubrzati napredak, smanjiti umor i pomoći tijelu da se brže oporavi nakon intenzivnih napora.
EMS treninzima i pravilnom prehranom do željenih rezultata
EMS treninzi su individualni treninzi s posebnom opremom (odijelima). EMS je kratica od elektro-mišićna stimulacija (Electrical Muscle Stimulation) i podrazumijeva korištenje električnih impulsa kako bi se povećala učinkovitost treninga. Funkcionira tako da se najsuvremenijom opremom (odijelima s elektrodama) šalju vanjski električni impulsi izravno u mišiće.
Tijelo EMS impulse prihvaća prirodno jer se radi samo o pojačavanju prirodnih impulsa koje naši mišići ionako proizvode. Primjenjuje se:
• U svrhu očuvanja i poboljšanja zdravlja - regulira prehrambene navike i način prehrane, poboljšava držanje tijela, razvoj i jačanje trbušnih mišića, povećava izdržljivost, potiče rast mišića i povećanje mišićne mase, ispravlja mišićne neuravnoteženosti).
• U svrhu ljepote i izgleda (oblikovanje struka, stražnjice i problematičnih područja, učvršćivanje kože i tkiva, tretman celulita, poboljšanje vitalnosti, smanjenje tjelesne težine, postizanje željene figure i forme).
• Kod osoba s kroničnim bolestima – hipertenzija, dijabetes, astma… (ublažava simptome, poboljšava kardiovaskularni sustav i cirkulaciju).
• U rehabilitaciji (nakon ortopedskih operacija, djeluje u svrhu izbjegavanja ortopedskih operacija, nakon sportskih ozljeda – pomaže u uklanjanju bolova u leđima i kukovima, sprječava atrofiju mišića ozlijeđenog dijela tijela).
• Kod profesionalnih sportaša radi postizanja boljih i bržih rezultata (razvoj maksimalne snage, povećanje izdržljivosti, poboljšanje svih ostalih performansi).
EMS treninge vodi liječnik medicine koji je zadužen za: pregled općeg zdravstvenog stanja klijenta; izradu individualnih programa treninga i prehrane; praćenje osoba s povećanim zdravstvenim rizikom.
