Moderna znanost o prehrani te brojna znanstvena istraživanja pokazuju kako je pravilna prehrana jedan od najvažnijih čimbenika okoline koji utječe na zdravlje i kvalitetu života svakog čovjeka. Uloga i značaj pravilne prehrane posebno dolazi do izražaja u djetinjstvu, kada se odvija najintenzivniji rast i razvoj. Smatra se da upravo tada nastaje temelj zdravlja za cijeli život. Zbog toga je osnovni i najvažniji zadatak pravilne prehrane osigurati djetetovom organizmu optimalne količine svih hranjivih tvari, a time i pravilan fizički, intelektualni, emocionalni i socijalni razvoj.
Pravilna prehrana kod djece - Temeljni principi
Obitelj ima najznačajniju ulogu u formiranju prehrambenih navika kod djeteta. Osim obitelji, značajan utjecaj na njihov razvoj, odgoj i stvaranje navika imaju i predškolske te školske ustanove. Pravilna prehrana djece temelji se na tri osnovna načela:
- Racionalnost - Prehrana tijekom dana mora osigurati dovoljan unos energije potreban za rast, razvoj i tjelesnu aktivnost djeteta.
- Optimalnost - Dobro uravnotežena prehrana koja opskrbljuje djetetov organizam svim potrebnim hranjivim tvarima za pravilan rast, razvoj i normalno funkcioniranje.
- Raznovrsnost - Raznolikost namirnica u djetetovom jelovniku neophodan je uvjet pravilne prehrane, pri čemu prednost treba dati namirnicama veće biološke i nutritivne vrijednosti.
Pravilna prehrana djece dovodi do stvaranja zdravih navika koje bi se trebale zadržati i u kasnijem životu, čime se sprječava nastanak i razvoj mnogih bolesti u odrasloj dobi (šećerna bolest, povišeni krvni tlak, pretilost, bolesti krvnih žila – infarkt miokarda, moždani udar…). Bolesti se ne razvijaju u starosti već počinju u djetinjstvu kao posljedica neadekvatne prehrane i nezdravih životnih navika.
Usvajanje zdravih navika počinje od malena
U našem okruženju iz godine u godinu sve je veći broj mladih ljudi koji obolijevaju od bolesti koje su se prije 30–40 godina pojavljivale uglavnom u starijoj populaciji – upravo zbog velikog broja čimbenika rizika koje sami stvaramo i kojima smo okruženi (zagađen zrak, loša kvaliteta pitke vode, nezdravi životni stilovi – pušenje, tjelesna neaktivnost, nepravilna prehrana). Zato je potrebno što više smanjiti te rizične čimbenike i aktivno raditi na ispravljanju loših životnih navika. Roditelji su ti koji odlučuju ŠTO, KADA i KOLIKO će dijete jesti.
U tom kontekstu djeca nisu kriva za loše navike niti za bolesti koje mogu nastati kasnije – za to su odgovorni roditelji.
Preporuke zdravih obroka za djecu
Djeca bi svakodnevno trebala imati: 3 glavna obroka (doručak, ručak, večera), 2 užine (međuobroka).
Preporučeni raspored za većinu djece predškolske i školske dobi:
- Doručak → najvažniji obrok dana (ne preskakati!);
- Jutarnja užina → voće, jogurt, orašasti plodovi;
- Ručak → najbogatiji obrok;
- Poslijepodnevna užina → voće, integralni keksi, mliječni napitak;
- Večera → laganija, 2–3 sata prije spavanja.
Obavezno uvrstiti svakodnevno:
- Svježe voće i povrće (najmanje 400–500 g dnevno)
- Mlijeko i mliječni proizvodi (jogurt, kefir, svježi sir)
- Nemasno meso, riba, jaja
- Cjelovite žitarice (integralni kruh, riža, zob, heljda, kvinoja)
Izbjegavati ili jako ograničiti:
- Masnu i prženu hranu;
- Torte, kolače, industrijski slatkiše;
- Grickalice (čips, grisine, pereci, slani štapići);
- Gazirana slatka pića (Coca-Cola, Pepsi i sl.);
- Gusti voćni sirupi.
Odluka je na roditeljima
Svemu navedenom se mogu i trebaju naći adekvatne zamjene poput domaćih kolača i slastica (s maslacem, manje šećera); domaćih krekera od dehidriranog povrća, sjemenki itd. te domaćih sokova i sirupa od svježeg voća bez dodanog šećera.
Roditelji imaju ogromnu moć! Svaki zdrav obrok koji ponudite djeci danas, ulaganje je u njihovu budućnost. Smanjite faktore rizika koliko god možete – birajte kvalitetnu, domaće uzgojenu hranu, potičite kretanje i budite im dobar primjer. Zdrave navike koje usadite u djetinjstvu najvjerojatnije će ih pratiti cijeli život. Djeca zaslužuju najbolji početak koji počinje u vašem domu i s tanjurom punim ljubavi velike nutritivne vrijednosti.
