Većina nas misli kako je plastika isključivo problem okoliša i uzrok njegovog masovnog zagađenja. Plastični otpad u moru i na kopnu, mikroplastika u ribama, boce koje se ne mogu razgraditi stotinama godina. No, realnost je još ozbiljnija i gora ukoliko ju ne otkrijemo na vrijeme. Kemikalije iz plastike koja nas svakodnevno okružuje direktno loše utječu na naše tijelo, a time i naše zdravlje. Istraživanja posljednjih godina dokazuju kako je plastika već u našoj krvi, plućima, placenti, čak i u arterijskim plakovima. Mikroplastika i nanoplastika ulaze u naš organizam hranom, vodom, zrakom te kozmetičkim i tekstilnim proizvodima. Na površini tih sitnih čestica česti su ftalati, bisfenoli te drugi endokrini disruptori. To su kemikalije koje ometaju hormone, povećavaju upalu i dodatno opterećuju jetru te bubrege. Na žalost, sve jače se povezuju s poremećajima plodnosti koji postaju ogroman problem današnjice.
No, uza sve te loše vijesti, možemo puno promijeniti suočavanjem s problemom čim ga osvijestimo pa mijenjati naše svakodnevne navike. Znanje nam daje uvid kako kontrolirati što ulazi u naše tijelo i naše neposredno okruženje. Stoga, ukoliko ne okrećemo glavu ovom ogromnom problemu, možemo puno poduzeti za svoje zdravlje i zdravlje naših bližnjih.
Plastika utječe na hormone i plodnost
Jedan od zabrinjavajućih učinaka plastike nije samo fizička prisutnost mikroplastike u tijelu, već kemikalije koje se s nje otpuštaju. Prvenstveno su to ftalati i bisfenoli (BPA i njegovi zamjenski spojevi). Ti spojevi djeluju kao endokrini disruptori što znači da ometaju normalno djelovanje hormona, posebno testosterona i estrogena.
Posebno su upozoravajući rezultati epidemiologinje Dr. Shanna Swan. Njezina meta-analiza iz 2017. godine (objavljena u Human Reproduction Update) pokazala je kako je koncentracija spermija kod muškaraca u zapadnim zemljama pala za više od 50 % između 1973. i 2011. godine.
U knjizi Count Down (2021.) Swan detaljno opisuje kako izloženost ftalatima tijekom trudnoće može utjecati na razvoj muškog reproduktivnog sustava već u prenatalnom razdoblju (kraća anogenitalna udaljenost, kasnije niža kvaliteta sjemena).
→ The Guardian intervju s Dr. Swan
Veza s hranom i pićem
Najveći dio izloženosti ftalatima i bisfenolima dolazi upravo kroz prehranu. Plastične boce i posude (posebno kada se griju ili pune toplom tekućinom) otpuštaju kemikalije u piće i hranu. Masna hrana (meso, sir, gotova jela) lakše apsorbira ftalate iz ambalaže. Konzervirana hrana i pića u limenkama s unutarnjim plastičnim premazom često sadrže BPA ili njegove zamjene.
Novija istraživanja potvrđuju kako mikroplastika i njezini aditivi mogu ometati steroidogenezu (proizvodnju spolnih hormona), povećavati oksidativni stres u testisima i jajnicima te smanjivati kvalitetu jajnih stanica i spermija.
Zato smanjenje plastike u kontaktu s hranom i pićem nije samo ekološka, već i zdravstvena odluka, posebno za one koji planiraju obitelj ili žele sačuvati hormonalnu ravnotežu.
Promjene koje donose zdravlje
Iako plastika i njezine kemikalije već postoje u našem okruženju, nije sve izvan naše kontrole. Najveći dio dnevne izloženosti dolazi upravo iz kućanstva: kroz hranu, piće, posuđe, odjeću i kozmetiku. Dobre vijesti su kako većinu tih izvora možemo značajno smanjiti jednostavnim zamjenama i promjenom svakodnevnih navika. Kuhinjsku plastiku promjenimo s drvom (bambus), keramikom, staklom; tekstil lanom, pamukom i vunom; sredstva biramo ekološka te provjeravamo kozmetički sastav higijenskih proizvoda.
Kuhinja
Plastične boce, posude za čuvanje i spremanje hrane (posebno kada se griju) → Keramika, staklo, bambus ili inox.
Gotova hrana u plastičnoj ambalaži → Premjestiti u staklene posude pa u frižider.
Plastične daske za rezanje i pribor → Drvo, keramika, staklo ili čelik.
Mikrovalna pećnica + plastika → Podgrijavati hranu u običnoj pećnici ili na štednjaku.
Odjeća i posteljina
Sintetička vlakna (polyester, akril, najlon) pri svakom pranju ispuštaju tisuće mikrovlakana u vodu. Birajte čisti pamuk, lan, vunu ili konoplju. IIsto se odnosi na krevetninu. Isplativije je uložiti više novaca u kvalitetan komad odjeće i posteljine nego se dugoročno izlagati negativnim posljedicama plastike.
Kozmetika i osobna higijena
Lakovi za nokte, šamponi, kreme i mirisi često sadrže ftalate (skriveni pod nazivom „Parfum“). Birajte proizvode bez ftalata, parabena i sintetskih mirisa. Provjeravajte sastav svakog proizvoda koliko je moguće. U tome pomaže aplikacija INCI Beauty.
Zrak u zatvorenom prostoru
Prašina s mikroplastikom iz tepiha, namještaja i odjeće redovito se taloži. Pomaže češće usisavanje i prozračivanje kao i upotreba ozonatora.
Voće i povrće
Pranje samo vodom nije dovoljno jer na površini ostaju pesticidi i mikroplastika. Ovdje može pomoći ozoniranje u vodi (5–10 minuta).
Ove promjene ne zahtijevaju posebno odricanje i veliki napor već adekvatne zamjene. Smanjenje izvora plastike za 30–50 % značajno smanjuje ukupni dnevni teret kemikalija koje tijelo mora obrađivati. Zato birajmo prirodne materijale i ulažimo u zdravlje!
Ozon kao koristan alat
Ozon (O₃) je snažan prirodni oksidans. U vodi brzo razgrađuje mnoge pesticide, uništava bakterije i viruse te oksidira neke organske nečistoće.Nakon toga se sam razgrađuje natrag u obični kisik. Studije pokazuju kako kratko ozoniranje voća i povrća u vodi može značajno smanjiti površinske ostatke pesticida (često 50–95 %, ovisno o spoju i vremenu tretmana). Jedna od takvih studija iz 2021. godine pokazala je smanjenje od 48,67 % do 96,95 % na grožđu i paprici.
U praksi je to vrlo jednostavno:
Stavite voće ili povrće u posudu s vodom, uronite difuzor i pustite generator ozona na 5-10 minuta. Nakon toga namirnice isperite. Isti princip može se primijeniti na vodu za piće (uklanjanje klora i mikroorganizama) ili na manje prostore radi uklanjanja mirisa i površinske dezinfekcije. Nakon ili za vrijeme upotrebe ozonatora, obavezno prozračite prostoriju.
Ozonator nije čarobni štapić koji uklanja mikroplastiku iz tijela niti nas rješava svih negativnih učinaka plastike. No, kao dio potpunijeg pristupa: manje plastike u kućanstvu + čišća hrana i voda, ozonator postaje koristan alat kojim smanjujemo dodatni kemijski teret.
Najveća promjena ne dolazi od jednog uređaja ili plastične vrećice manje, već od niza malih, dosljednih odluka svakodnevno. Bitno je što kupujemo, u čemu pripremamo i čuvamo hranu, čime (se) peremo i u što se odijevamo. Kada nove, zdravije navike postanu naša rutina, tijelo dobiva više energije i vitalnosti te je otpornije na štetne utjecaje izvana.
